Questões de Concurso Público SEDUC-RS 2025 para Professor - Anos Iniciais do Ensino Fundamental - Língua KainGang
Foram encontradas 60 questões
Texto tag tojãn ra:
Vỹs ỹtĩgtĩ kã, goj tóg vynvar mág ja nĩ, ẽg jave ag ga kri rũ ja tóg nĩ. Pãnónh to Krĩnjijimé ke mũ ẽn nĩno tỹvĩn t ỹve há j ẽnĩ, goj kri. Kanhgág ag, kanhrukrẽ mré kamẽ ag tóg pãnónh kukãm mrogmro mũ, pĩ jónhkó t ỹag jẽnky ki vin kỹ. Kanhrukre mré kamẽ ag tóg ronron k ỹgoj ki punpur mũ; ag kãnhmég tóg pãnónh kuju tá nỹtĩj mũ mũ. Kanhgág ag kar kur tũ mũg tĩ ag kãmĩ ũ ag tóg vẽsãnsãn k ỹpãnónh krĩ tá junjun mũ, tá ũ tóg ga kri nỹtĩ mũ. Ki ag tóg kurã ‘e han mũ goj gygy tũ ki, ne ko m ẽkã. Ag kãgter ke h ẽtomẽg nỹtĩ ag tóg nĩ v ẽser, ag t ỹpẽnfág kynkyr mẽg mũ kã. Kãj ki ga rĩnh kỹ pẽnfág ag tóg goj ki kugjẽg mũ nĩ. K ỹtóg kumẽr hã hém ke rã nĩ, goj ti. (Traduzido -Borba 1908:20-22).
Texto tag tỹ ne kãmén nẽ?
Alternativa tỹ ki hã ke nĩtón ra.
Texto tojãn ra:
Kejẽn Mĩnká fi tóg ẽpỹ tá pého krãn tĩ mũ, hãra fi tóg tá pỹn vég mũ. Kỹ fi tóg kamẽg kỹ vẽnhvãg kãtĩ mũ, Nẽnkanh mỹ tó jé. Fi kur kagje fi tóg mũ, pỹn tỹ kren tũ nĩ jé, mỹr kanhgág si ag vãkre vẽ tag ti. Kỹ Nẽnkanh tóg pỹn ẽn tãnh tĩ mũ. Pó tỹ tóg pỹn pin kỹ tén mũ.(Adaptado de Wiesemann).
Pỹn tỹ kren tũ nĩn jé fi ne han ja?
Texto tojãn ra:
Nẽn kãra Karenh tóg Kagmũ fi mỹ vãn kam tĩ mũ, jãpã tỹ. Ti tỹ tá kãtĩg kỹ fi tóg ragro tỹ kykég mũ, kar fi tóg rygryg kỹ rẽrĩr ki vin mũ, ti kãgãg jé. Ti kãgãg kar fi tóg jugjẽn kỹ fi ĩn kãra gem mũ. Kỹ fi tóg vãhã kẽj han mũ, vãfy kegé. Kar fi tóg ẽmĩn tá ônibus jãvãnh tĩ mũ, fi tỹ cidade ra fóg mỹ fi vãfy gég tĩg jé. Jãnkamũ ve kỹ fi tỹ nén ũ kar gég tĩ fi krã mỹ.
Texto tag tỹ ne kãmén nẽ? Alternativa tỹ ki hã ke nĩtón ra.
Kanhgág ag ga tỹ Nonoai
Fóg ag tóg Nonoai ki kanhgág ag ga vyn kãn ja nĩ vẽ, kỹ kanhgág ag tóg jag vẽnh mãn mũ, ẽmã ũ mĩ kanhgág ũ ag mré, ag tỹ to jykrén jé, ag tỹ hẽren kỹ fóg ag pan jé. Kỹ prỹg tỹ 1978 kã ag tóg ag tỹ nén to jykrén ja ẽn han mũ ser, kỹ ag tóg ser fóg ag pétãn mũ, ag pan mũ. Prỹg tag kã pã’i mág tỹ cacique vỹ tỹ Nelson Sỹgre ja nĩ. Tag kar, prỹg tỹ 1992 kã pã’i mág tỹ José Oreste do Nascimento, ag tỹ ũ to Zé Lopes que mũ ẽn tóg kanhgág ag vẽnhmãn mãn mũ, ag tỹ nãn mág kunũj jé gé, Parque Florestal ti, estado nigã. To vãmén kar ag tóg ũ tỹ guarda tỹ fóg ag tỹ kanhgág tỹ vẽnyn mũj fã ag pétãn mũ, kar ag tóg nãn mág kuju tá ag vãre nĩm mũ, kanhgág si ag vẽnh kej rã. Tá nỹtĩ ki ag tóg fóg tỹ pã’i tỹ ag mỹ to vãnh pẽ han ẽn tomẽg mũ. (Ação Saberes Indigenas na escola UFRGS, 2022, adaptado)
Texto tỹ ne kãmén nẽ?
Ka pẽ
Nãn kãmĩ ka ũ ag vỹ kanhgág ag mỹ tỹ nén ũ há nỹtĩ. Mỹr vỹ tỹ vẽnhkagta nỹtĩ. Ũ vỹ tỹ Kamẽ nỹtĩ, javo ũ tóg tỹ Kanhru nỹtĩ gé. Eg tỹ ka to pétór ke mũ ẽn vỹ tỹ vẽnhkagta rỹ nĩ, fag tỹ fag kósin mãn kar kron fã vẽ. Pétór vỹ tỹ rá téj nĩ. Jãvo mug ke mũ ẽn vỹ ẽg mráj ki há nĩ, ti kén kỹ ẽg vỹ to sãg tĩ ẽg mráj to. Mug vỹ tỹ rá ror nĩ. (Ação Saberes Indigenas na escola UFRGS, 2022).
Texto tỹ ne kãmén nẽ?
Brasil kãki povo indígena ag
Ẽg ga mág tỹ Brasil kãmĩ povo indígena ag tỹ ver ‘e tĩ. Povo tỹ 305 kar kanhgág tag ag tỹ ver hẽremũn vẽnhvĩ tỹ 274 tugtó tĩ (IBGE, 2010). Kanhgág ag vĩ nĩkrén pi tỹ vẽnhrẽnhrẽj han há nỹ, mỹr kanhgág vĩ kar tag tóg vãgfor jãhá nỹtĩ. Gĩr tỹ tugtój vãnh tĩn kỹ tóg krunhkrój nỹtĩ nĩ vẽnhvĩ kar tag ti. Hãra tag tỹvĩn ki ke pijé, ga kar mĩ ke vẽ, vẽnhvĩ ‘e tag, diversidade linguistica tóg tũ ke rã nĩ. Tag ki povo Kaingang tóg tỹ povo mág nĩ Brasil kãki. Ũ tỹ 40 mil kãfãn kỹ tóg nĩ ha população ti. Hẽnrikemũn 50% tóg ver ẽg vĩ tó tĩ. Hãra jérĩn mỹ ẽg vĩ tóg vãfor jãhá nỹ ver. To kanẽ junjur ke ẽg tóg nỹtĩ.
Texto tỹ ne kãmén nẽ?
Vẽnh jyvãn
Ũri, inh kósin. Ũri ija ã mỹ, ã mỹ vãmén mỹ, hamã, inh kósin. Ũri, ẽg tỹ jagmré mỹsinsér kãn hamã, ã tỹ, ã kakrã ti krã, ti kósin fi tỹ vãsusa tag to, inh kósin, hamã.
Ũri ã tỹ, kósin fi tỹ ũri, ã mỹnh fi riken kỹ fi tỹ nĩj mũ gé. Ũri ã tỹ, ũ tỹ ã mỹ nén ũ han ge mũ fi vỹ tỹ ũri inh kósin fi nĩ ha, inh kósin. Ũri ã tỹ tỹ fi kafã nĩ, ã!
Ũri ã tỹ tỹ fi panh rike nĩ gé. Ke mũn kã ã tỹ ũri, fi jã’ỹn há han nĩ. Ã kakrã mỹ fi jã’ỹn há han nĩ. Ã má fi mỹ fi kósin fi jã’ỹn há han nĩ. Kỹ tỹ inh mỹ há tĩj. Inh kósin ne isỹ ti mỹ vĩ jãmã ja nĩ, ke jé isóg. (Adaptado de Nascimento, 2010).
Texto tipo tỹ ne nẽ tag ti?
Krág jé
Pó gryngran, pó gryngran, pó gryngran.
Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg.
Pó gryngran, pó gryngran. Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg.
Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg Mỹ hághá ra! Mỹ hághá ra!
Kryg gryg gryg, kryg gryg gyrg, kryg gryg gyrg Pó jugpó, goj jur mĩ.
Jy kutã kỹ tỹ inh mỹ há.
Kỹ isỹ ũ, inh kanhkã, ag mré vã, vãre kỹ.
Mĩ takã, tỹ inh mỹ, há tĩ hamã.
Pó gryn gran, pó gryngran, pó gryngran.
Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg, kryg gryg gryg…(Adaptado de Nascimento, 2010).
Krág ti ne tỹ jén nẽ?
Mỹg pẽ
Prỹg tỹ 1840 tá krỹg tũ ki Brasil ki mỹg pẽ tỹ ‘e tỹvĩ ja tĩg nĩ vẽ. Mỹg pẽ tag pi préj nỹtĩ. To Novo Mundo ke mũ tag kar mĩ, kỹnỹ tỹ asukri han fã tỹ ki jun tũ ki kar Europa tá mỹg sy gékãmũ tũ ki, mỹg pẽ tóg tỹ nén ũ tỹ grãj gy kej fã pẽ nĩ ja vã. Mỹg pẽ tỹ ‘e tỹvĩ ja tĩ, Brasil kãki. Hãra ũri tóg pipir ke rã nĩ, mỹg pẽ ti, ga kar mĩ, ser humano tỹ nén han fã tugnĩn. Kỹ tag tóg jagy nỹ, mỹr mỹgsy tỹ tũ ke kỹ ka mré ãkré tỹ figfej kar hynhan mãn ke tũ nĩ, mỹr misu kãsir ũ mré ag hã vỹ polinização han tĩ ẽkré ki (adaptado de Mỹg pẽ, 2008).
Texto tỹ ne kãmén nẽ?
Kanhgág ag tỹgtỹnh
Kanhgág vã, kãnhgág vã, kanhgág vã, kanhgág
Nãnga vã, nãnga vã, nãn ga vã, nãn ga
Inh _______
Alternativa tỹ ki hã completa ke mũ ẽn nĩtón ra
Vẽnhkagta tỹ gĩr kype to jé
Isỹ inh vẽnhkagta tỹ ã kype jã ha
à tỹ tĩg há han jé, inh kósin
Ũri ã tỹ nãn kãmĩ vãnhkagta tỹ
vẽnhkype kỹ jãj mỹ
à tỹ tar há jãj mỹ inh kósin
Ũri ã tỹ nãn kãmĩ ã tỹ vẽnh jyjy tỹ
Vẽnhkri fi kỹ jãj mỹ inh kósin
Kósin ã tỹ tar há jã jé
Inh kósin ã pi vẽnhkaga kórég kãgmĩj mỹ
à tỹ tar há ja nĩ
Ne jé gĩr kype nẽ, vẽnhkagta tỹ? Alternativa tỹ ki hã ke nĩtón ra.
Questão tojãn kar to ti comando tỹ nén tó nĩ ẽn han nĩ. Alternativa pir nĩtón (marca ke) jé ã tóg mũ, ũ tỹ ki hã ke ẽn ti.
D’Angelis ti, linguista ũ tỹ Brasil ki ẽg vĩ to vãnh kanhrãn mág ja ũ, prỹg tỹ 2012 kã ti livro ki tóg escola mĩ ẽg vĩ kajrãnrãn to vãmén mũ. Ti tỹ tugnỹm ki, ẽg ga kãmĩ kanhgág kãsĩr tỹ kanhgág escola to mũ nỹtĩ ra, professor tỹ kanhgág mré vãnh kajrãnrãn nỹtĩ ra tỹ ẽg vĩ ki ne kajrãn vãnh nỹtĩ. Jérĩn mỹ ag tóg vẽnh rãnhrãnh tag to Educação Escolar Indígena vẽ ke tĩ, ke tóg mũ, D’Angelis ti. Mỹr ver diretor tóg tỹ fóg nỹtĩ, Coordenadoria Regional de Educação tỹ tag han ra ke ja hã hynhan tóg nỹtĩ, ẽg vĩ kar kanhgág jykre pẽ tỹ tã tá fón kỹ.
Tag to jykrén kỹ Educação Escolar Indígena pẽ kãki escola ti tỹ ne jé ke nỹtĩ vẽ?
Ministério da Educação tỹ Universidade Indígena to vẽmén
Prỹg tỹ 2024 kãmĩ, MEC tỹ instituição ũ ag mré Universidade Indígena han ke to vãmén mũ. Kỹ tóg prỹ tag kã, 2025 ki, kysẽ tỹ julho kãki portaria MEC nº 536 de 23 de julho de 2025 ki Grupo de Trabalho nĩm mũ, Universidade Indígena proposta to rãnhrãj jé. Povos Indígenas ag tỹ tovĩj fã si vã kanhgág mỹ universidade ti Educação Escolar Indígena jykre kãki. Kỹ governo tag tỹ vãhã política pública tag nĩm mũ Kanhgág ag mỹ.
Tag to jykrén kỹ alternativa tỹ ki hã ke nĩtón nĩ.
LEI Nº 12.852, KURÃ TỸ 5, KYSÃ TỸ AGOSTO, PRỸG TỸ 2013. Ũtỹgĩr Estatuto nĩm kar tóg, ũn tỹgĩr ẽn nirejto to ki vin mũ, ũtỹgĩr mỹ políticas públicas kar Ũtỹgĩr Sistema Nacional (SINAJUVE) ti princípios mré ti diretrizes to.
Alternativa tỹ ki hã tó ẽn nĩtón ra.