Questões de Concurso
Sobre interpretação de textos em português
Foram encontradas 140.328 questões
Vẽnhvĩ ‘e tó tag to Amaral (2011) tỹ estudo ũ ven mũ gé. Hã vỹ tỹ pluralismo linguistico tỹ vẽnhkar mỹ há nỹ, mỹr sociedade kãmĩ tỹ’ũ nĩ ke mũ tag to kry tóg sĩ kej mũ. Ũ tỹ vẽnhvĩ régre tó há tag saúde mental mỹ tóg há tỹvĩ nĩ, ti krĩ/jykre mỹ.
Tag to jykrén kỹ alternativa tỹ ki hã ke nĩtón.
Povo Indigena ag escola mĩ vẽnhvĩ tugtó contexto tỹ ‘e tỹvĩ tĩg nĩ. Bilinguismo ti, kanhgáh vĩ kar fóg vĩ ti, kar ver multilinguismo ti kegé, vẽnhvĩ régre tag kar venhvĩ ũ kegé. Amaral (2011) ki tóg tỹ vãmén mũ vẽnhvĩ régre kĩnhrẽg tỹ gĩr krĩ/jykre mỹ há ti. Gĩr tỹ vẽnhvĩ régre tó tĩ ki mog tỹ area tẽgtũ ki kajró mág nĩj mũ: ũ mré vãmén há, conceito linguistico elabora ke há, kar vẽnhvĩ ‘e kajrẽn há.
Tag to jykrén kỹ alternativa tỹ ki hã ke nĩtón.
Ministério da Educação tỹ Universidade Indígena to vẽmén
Prỹg tỹ 2024 kãmĩ, MEC tỹ instituição ũ ag mré Universidade Indígena han ke to vãmén mũ. Kỹ tóg prỹ tag kã, 2025 ki, kysẽ tỹ julho kãki portaria MEC nº 536 de 23 de julho de 2025 ki Grupo de Trabalho nĩm mũ, Universidade Indígena proposta to rãnhrãj jé. Povos Indígenas ag tỹ tovĩj fã si vã kanhgág mỹ universidade ti Educação Escolar Indígena jykre kãki. Kỹ governo tag tỹ vãhã política pública tag nĩm mũ Kanhgág ag mỹ.
Tag to jykrén kỹ alternativa tỹ ki hã ke nĩtón nĩ.
Vẽnhkagta tỹ gĩr kype to jé
Isỹ inh vẽnhkagta tỹ ã kype jã ha
à tỹ tĩg há han jé, inh kósin
Ũri ã tỹ nãn kãmĩ vãnhkagta tỹ
vẽnhkype kỹ jãj mỹ
à tỹ tar há jãj mỹ inh kósin
Ũri ã tỹ nãn kãmĩ ã tỹ vẽnh jyjy tỹ
Vẽnhkri fi kỹ jãj mỹ inh kósin
Kósin ã tỹ tar há jã jé
Inh kósin ã pi vẽnhkaga kórég kãgmĩj mỹ
à tỹ tar há ja nĩ
Ne jé gĩr kype nẽ, vẽnhkagta tỹ? Alternativa tỹ ki hã ke nĩtón ra.
Mỹg pẽ
Prỹg tỹ 1840 tá krỹg tũ ki Brasil ki mỹg pẽ tỹ ‘e tỹvĩ ja tĩg nĩ vẽ. Mỹg pẽ tag pi préj nỹtĩ. To Novo Mundo ke mũ tag kar mĩ, kỹnỹ tỹ asukri han fã tỹ ki jun tũ ki kar Europa tá mỹg sy gékãmũ tũ ki, mỹg pẽ tóg tỹ nén ũ tỹ grãj gy kej fã pẽ nĩ ja vã. Mỹg pẽ tỹ ‘e tỹvĩ ja tĩ, Brasil kãki. Hãra ũri tóg pipir ke rã nĩ, mỹg pẽ ti, ga kar mĩ, ser humano tỹ nén han fã tugnĩn. Kỹ tag tóg jagy nỹ, mỹr mỹgsy tỹ tũ ke kỹ ka mré ãkré tỹ figfej kar hynhan mãn ke tũ nĩ, mỹr misu kãsir ũ mré ag hã vỹ polinização han tĩ ẽkré ki (adaptado de Mỹg pẽ, 2008).
Texto tỹ ne kãmén nẽ?
Krág jé
Pó gryngran, pó gryngran, pó gryngran.
Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg.
Pó gryngran, pó gryngran. Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg.
Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg Mỹ hághá ra! Mỹ hághá ra!
Kryg gryg gryg, kryg gryg gyrg, kryg gryg gyrg Pó jugpó, goj jur mĩ.
Jy kutã kỹ tỹ inh mỹ há.
Kỹ isỹ ũ, inh kanhkã, ag mré vã, vãre kỹ.
Mĩ takã, tỹ inh mỹ, há tĩ hamã.
Pó gryn gran, pó gryngran, pó gryngran.
Kryg gryg gryg, kryg gryg gryg, kryg gryg gryg…(Adaptado de Nascimento, 2010).
Krág ti ne tỹ jén nẽ?
Ka pẽ
Nãn kãmĩ ka ũ ag vỹ kanhgág ag mỹ tỹ nén ũ há nỹtĩ. Mỹr vỹ tỹ vẽnhkagta nỹtĩ. Ũ vỹ tỹ Kamẽ nỹtĩ, javo ũ tóg tỹ Kanhru nỹtĩ gé. Eg tỹ ka to pétór ke mũ ẽn vỹ tỹ vẽnhkagta rỹ nĩ, fag tỹ fag kósin mãn kar kron fã vẽ. Pétór vỹ tỹ rá téj nĩ. Jãvo mug ke mũ ẽn vỹ ẽg mráj ki há nĩ, ti kén kỹ ẽg vỹ to sãg tĩ ẽg mráj to. Mug vỹ tỹ rá ror nĩ. (Ação Saberes Indigenas na escola UFRGS, 2022).
Texto tỹ ne kãmén nẽ?
Kanhgág ag ga tỹ Nonoai
Fóg ag tóg Nonoai ki kanhgág ag ga vyn kãn ja nĩ vẽ, kỹ kanhgág ag tóg jag vẽnh mãn mũ, ẽmã ũ mĩ kanhgág ũ ag mré, ag tỹ to jykrén jé, ag tỹ hẽren kỹ fóg ag pan jé. Kỹ prỹg tỹ 1978 kã ag tóg ag tỹ nén to jykrén ja ẽn han mũ ser, kỹ ag tóg ser fóg ag pétãn mũ, ag pan mũ. Prỹg tag kã pã’i mág tỹ cacique vỹ tỹ Nelson Sỹgre ja nĩ. Tag kar, prỹg tỹ 1992 kã pã’i mág tỹ José Oreste do Nascimento, ag tỹ ũ to Zé Lopes que mũ ẽn tóg kanhgág ag vẽnhmãn mãn mũ, ag tỹ nãn mág kunũj jé gé, Parque Florestal ti, estado nigã. To vãmén kar ag tóg ũ tỹ guarda tỹ fóg ag tỹ kanhgág tỹ vẽnyn mũj fã ag pétãn mũ, kar ag tóg nãn mág kuju tá ag vãre nĩm mũ, kanhgág si ag vẽnh kej rã. Tá nỹtĩ ki ag tóg fóg tỹ pã’i tỹ ag mỹ to vãnh pẽ han ẽn tomẽg mũ. (Ação Saberes Indigenas na escola UFRGS, 2022, adaptado)
Texto tỹ ne kãmén nẽ?
Texto tojãn ra:
Nẽn kãra Karenh tóg Kagmũ fi mỹ vãn kam tĩ mũ, jãpã tỹ. Ti tỹ tá kãtĩg kỹ fi tóg ragro tỹ kykég mũ, kar fi tóg rygryg kỹ rẽrĩr ki vin mũ, ti kãgãg jé. Ti kãgãg kar fi tóg jugjẽn kỹ fi ĩn kãra gem mũ. Kỹ fi tóg vãhã kẽj han mũ, vãfy kegé. Kar fi tóg ẽmĩn tá ônibus jãvãnh tĩ mũ, fi tỹ cidade ra fóg mỹ fi vãfy gég tĩg jé. Jãnkamũ ve kỹ fi tỹ nén ũ kar gég tĩ fi krã mỹ.
Texto tag tỹ ne kãmén nẽ? Alternativa tỹ ki hã ke nĩtón ra.
Texto tojãn ra:
Kejẽn Mĩnká fi tóg ẽpỹ tá pého krãn tĩ mũ, hãra fi tóg tá pỹn vég mũ. Kỹ fi tóg kamẽg kỹ vẽnhvãg kãtĩ mũ, Nẽnkanh mỹ tó jé. Fi kur kagje fi tóg mũ, pỹn tỹ kren tũ nĩ jé, mỹr kanhgág si ag vãkre vẽ tag ti. Kỹ Nẽnkanh tóg pỹn ẽn tãnh tĩ mũ. Pó tỹ tóg pỹn pin kỹ tén mũ.(Adaptado de Wiesemann).
Pỹn tỹ kren tũ nĩn jé fi ne han ja?
Assim sendo, associe as duas colunas relacionando as etapas do método SBAR à descrição das ações desenvolvidas.
1. Situação (Situattion).
2. Contexto (Background).
3. Avaliação (Assessment).
4. Recomendação (Recomendation).
( ) Após a identificação do profissional que faz o relato e do nome completo do paciente ao qual se refere, relata brevemente o que está acontecendo com ele (paciente).
( ) O profissional detalha aspectos da condição clínica do paciente que permitam a avaliação do quadro, focando no que é mais relevante para a definição de uma conduta posterior, o que pode ser pautado nas informações fornecidas pelo paciente ou na percepção do profissional.
( ) O profissional expõe em uma frase qual a impressão clínica ou um possível diagnóstico.
( ) O profissional propõe uma sugestão, explica o que deve ser feito, como isso deve ser executado, incluindo suas considerações.
Assinale a alternativa que apresenta a sequência correta dessa associação.
“...ha’e va’e py mã oĩ yvy nhanderekoa regua...”
Ainda segundo o texto anterior “... yma gua arandu...” estão relacionados:
“.... ymã gua arandu/ tembikuaa nhandereko pygua mã omboaxa tekoa py ikuai va’e pe, nhande kuery he’ỹ vy jurua kuery voi, ha’e va’e py mã oĩ yvy nhanderekoa regua, amboae regua avi; oĩ avi ka’aguy gui mba’emõ recurso oĩ va’e jajajpo ha’e jaiporu kuaa aguã.” (SANTILLI, 2005, p. 192).
Segundo este autor “.... ymã gua arandu...”:
Projeto nhanhembo’eaty nhande kuery jareko va’e mã omombaraete ve’rã nhande direito jareko va’e, mba’emõ ojekovia pave ovy teĩ, nhambojerovia ve aguã nhandereko, teko nhanemba’e ha’e ymã guare arandu. (Ângelo, 2006, p.213)
Segundo esta autora, a escola indígena só terá valor:
“...Ha’e va’e mã nhanhopytyvõ-a rupi joupive-pive arandua re jaikuaa pota reve nhanhembo’ea” (Maher, 2006, p.18.)
Segundo essa expressão, o Ensino/aprendizagem nas aldeias:
Aȳ gui nhanderekoa rupi opy’i jareko va’e ma ȳmã guare rami ve’ȳ. Ymã ma je oipuru raka’e oo jokuaa rã guembepi. Ikora rã ma yvy omona va’ekue, e’ȳ vy yvyra gui ae ombokora. Opy’i hexakã aguã ma iraity gui, ei retãgue guigua.
Aȳ ma jaipuru karavo, haxa, karavo mbotaa ha’e kyxe guaxu. Ijao’ia voi aȳ jurua kuery mba’e gui guare meme ma. Ha’e rami vy nhaneramoĩ kuery ikuaiague rami ae nhandekuai opy’re. Oĩ nhemongueta, nhemonguera, kyrĩgue ha’e tujakue oporai aguã guive.
Mava'e re ete pa ijayvu texto: